Zašto promena fakulteta nije neuspeh

“Šta će ljudi reći?”
“Izgubio sam godinu.”
“Možda sam samo odustao previše lako.”

Ako razmišljate o promeni fakulteta, velike su šanse da ste bar jednom postavili sebi neko od ovih pitanja. I gotovo jednako često čujem jednu rečenicu: “Plašim se da priznam roditeljima da sam pogrešio/la.”

Nažalost, u našem društvu i dalje postoji uverenje da uspešni ljudi ne menjaju pravac. Da jednom donesena odluka mora da bude konačna i da je svaka promena znak neuspeha.
Međutim, psihologija govori nešto sasvim drugo. Doneti odluku sa osamnaest godina nije jednostavno. Kada biramo fakultet, retko biramo iz potpune sigurnosti.
Biramo sa osamnaest ili devetnaest godina, u periodu kada se još upoznajemo, razvijamo interesovanja i menjamo način na koji gledamo na sebe i svet.

Nije neobično da osoba koja je bila sigurna da želi da studira pravo, posle godinu dana shvati da je mnogo više privlači psihologija. Ili da neko ko je upisao ekonomiju otkrije da ga ispunjava rad u IT sektoru. To ne znači da je prethodna odluka bila pogrešna. To znači da je osoba u međuvremenu bolje upoznala sebe.

Ostati po svaku cenu nekada je veća greška. Mnogi studenti ostaju na fakultetu koji ih ne ispunjava iz jednog razloga:
“Već sam uložio toliko vremena.”

Ovaj način razmišljanja psihologija naziva zamkom uloženog truda, kada nastavljamo nešto što nas ne čini srećnim samo zato što smo već mnogo uložili. Međutim, godinu dana provedenu na fakultetu ne treba posmatrati kao izgubljeno vreme. Tokom tog perioda ste stekli iskustvo koje vam je pomoglo da jasnije razumete šta želite, ali i šta ne želite. To je važno saznanje.

Da li želite da završite fakultet ili da budete zadovoljni svojim poslom?
Ponekad su ljudi toliko usmereni na završavanje studija da zaborave zašto su ih uopšte upisali.
Diploma jeste važna.
Ali još je važnije kako ćete se osećati radeći taj posao narednih trideset ili četrdeset godina.

Zato pitanje ne bi trebalo da bude: “Da li sam pogrešio?”
Već: “Šta sam naučio o sebi?”

Odgovor na to pitanje često vodi ka mnogo boljoj odluci.

Kako psihološka procena može da pomogne? Kada postoji dilema oko promene fakulteta ili izbora novog profesionalnog pravca, važno je zastati pre nego što se donese nova odluka.
Psihološka procena ne služi tome da neko drugi odluči umesto vas. Njena svrha je da kroz razgovor i primenu standardizovanih psiholoških testova pruži jasniji uvid u vaše sposobnosti, interesovanja, osobine ličnosti i profesionalne potencijale. Često se ispostavi da problem nije fakultet, već očekivanja okoline, pogrešna predstava o studijama ili neusklađenost između ličnih vrednosti i izabranog zanimanja. Kada razumemo šta je pravi razlog nezadovoljstva, mnogo je lakše doneti odluku koja neće biti impulsivna, već promišljena.
Promena nije korak unazad. Nekada je najveća hrabrost priznati sebi da put kojim ste krenuli nije vaš.
Promena fakulteta nije dokaz da ste neuspešni.
Može biti dokaz da ste spremni da preispitate svoje odluke, preuzmete odgovornost za njih i izaberete pravac koji je više u skladu sa onim ko ste danas.
Jer cilj nije da istrajemo po svaku cenu. Cilj je da gradimo život i karijeru u kojima ćemo moći da ostvarimo svoje potencijale i osećamo profesionalno zadovoljstvo.